SVETA GODINA MILOSRĐA

Kreirano: Petak, 15 Siječanj 2016 Objavljeno: Petak, 15 Siječanj 2016

Sveti Otac Franjo je bulom "Misericordiae vultus" ("Lice milosrđa") najavio izvanredni jubilej milosrđa - Svetu godinu milosrđa 11. travnja 2015., uoči druge vazmene nedjelje, odnosno nedjelje Božjega milosrđa. Svetu godinu milosrđa Papa je otvorio na svetkovinu bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije otvaranjem Svetih vrata na vatikanskoj bazilici u utorak, 8. prosinca 2015. Sveta godina milosrđa trajat će do svetkovine Krista Kralja, 20. studenoga 2016. Tada će se zatvoriti Sveta vrata.

 

Na treću nedjelju došašća otvorena su Sveta vrata rimske katedrale, tj. bazilike svetoga Ivana Lateranskog. Zatim su otvorena Sveta vrata drugih papinskih bazilika. Papa je odredio da se te iste nedjelje otvore vrata milosrđa u prvostolnicama i u crkvama od posebnog značenja. Mjesni ordinariji mogu odrediti za svoje biskupije u kojim će se crkvama i svetištima otvarati vrata milosrđa tijekom godine. Povod zašto je Papa izabrao datum 8. prosinca jest i pedeseta obljetnica završetka Drugog ekumenskog vatikanskog koncila. To je za Svetog Oca početak novog tijeka povijesti Crkve.

Papa započinje bulu "Misericordiae vultus" ("Lice milosrđa") riječima: "Lice milosrđa nebeskoga Oca je Isus Krist. Otajstvo kršćanske vjere kao da je sažeto u tim riječima. Milosrđe je postalo živo, vidljivo i dosegnulo svoj vrhunac u Isusu iz Nazareta". Za papu Franju milosrđe je "izvor radosti, vedrine i mira" i "uvjet našega spasenja". Želi da mi vjernici u ovoj godini, a onda i uvijek, svjedočimo snažnije i plodonosnije Božje milosrđe. Papa nas poziva da u Svetoj godini milosrđa pođemo na hodočašće i prođemo kroz Sveta vrata u Rimu ili nekom drugom mjestu gdje su ona otvorena. Zatim, živa mi je želja da kršćanski narod tijekom jubileja razmišlja o tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa. Papa najavljuje da će tijekom korizme Svete godine slati “misionare milosrđa”, odnosno svećenike kojima će biti dana “vlast opraštati također grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici”. Kao “znak majčinske skrbi Crkve u Božjem narodu”, objašnjava Papa, oni će biti graditelji, za sve ljude, “susreta punog ljudskosti, izvora oslobođenja, puna odgovornosti u cilju prevladavanja prepreka i ponovnog življenja po krštenju”. Istodobno, papa Franjo traži da se u biskupijama organiziraju “pučke misije”, tako da t misionari “budu navjestitelji radosti oprosta”.

Biskup Perić je za područje Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije odredio da, osim na katedrali u Mostaru, Sveta vrata budu otvorena 13. prosinca 2015. u: katedrali Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju, zatim u dvama biskupijskim svetištima: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu te u župnim i samostanskim crkvama: Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, Sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu – duvanjska župa i Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu. Sveta vrata i Godinu Božjeg milosrđa kao osobni delegati biskupa Perića otvorili su: don Željko Majić, generalni vikar, na Humcu; fra Miljenko Šteko, provincijal, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru; don Ante Luburić, trebinjski dekan, u Trebinju; don Ivan Štironja, ravnatelj Papinskih misijskih djela, na Hrasnu; don Ivo Šutalo, humački dekan, u Studencima; fra Stipe Biško, širokobriješki dekan, na Širokom Brijegu; fra Vinko Kurevija, duvanjski dekana, u Tomislavgradu i fra Vlatko Soldo, župni upravitelj, u Konjicu.

 

Hitovi: 2223